Istorijat

slika pljevljaGrad Pljevlja ima oko 20.000 stanovnika, od oko 30.000 koliko ima Opština. Gradsko tkivo se prostire na obalama rijeka Breznice i Ćehotine, a prigradska naselja su pretežno na brdima koja sa svih strana okružuju grad.

Do sredine XX vijeka se stanovništvo snabdjevalo vodom iz nekoliko gradskih česama, do kojih je cjevovodima dovedena voda Breznice. Česme su urađene još u vrijeme turske vladavine u Pljevljima. Austrougarska vojska je 1885.godine kaptirala izvor Jugoštica i dovela ga do vojnog logora na mestu današnje kasarne. Taj cjevovod je i danas u funkciji.

Intenzivnije građenje distribucione mreže je bilo nakon 1954.godine, kada su polagane liveno gvozdene cjevi. Sedamdesetih godina XX vijeka je počelo intenzivno investiranje u distribucioni sistem i objekte vodovoda, kada su polagane azbestcementne i pocinkovane cjevi. Nakon toga je usledio period kada su polagani PVC cjevovodi, a najznačajnija investicija je bila izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode Pliješ i dovod vode iz Odžaka.

U proteklih 120 godina, koliko već traje građenje pljevaljskog vodovoda, ugrađivane su cjevi od raznih materijala. Ukupna dužina cjevovoda iznosi 85km. U sušnom periodu se gradu plasira oko 140 l/sec, u kišnom dijelu godine oko 200 l/sec.  Rezervoarskog prostora ima ukupno 4.000 m3.

Oko 90% grada sa prigradskim naseljima priključeno je na sistem za vodosnabdijevanje.  Voda je u principu dostupna 24 sata na dan, svakog dana, tako da je obezbjeđeno kontinuirano napajanje.

Mreža za prikupljanje i odvođenje otpadnih voda je takođe dosta široka i pokriva oko 85% stanovništva u gradu i prigradskim naseljima.